JAVNI SUSTAV ODVODNJE GRADA ZADRA

 

Godine 1990  iz tvrtke "Vodovod i kanalizacija" izdvajaju se poslovi oko kanalizacije u novu tvrtku pod nazivom JP Kanalizacija. te 2006 godine mijenja se naziv tvrtke u Odvodnja d.o.o.

  

DJELATNOST TVRTKE:

  • pročišćavanje otpadnih voda javnog sustava odvodnje Grada

  • održavanje javnog sustava odvodnje Grada

  • održavanje - pražnjenje septičkih jama na području Grada

  • projektiranje kanalizacijskih priključaka

  • usluge na odčepljenju i ispiranju interne kanalizacije

  • usluge na pražnjenju septičkih jama izvan područja Grada Zadra

 

Sustav odvodnje grada Zadra podijeljen je na dva dijela:

 

SUSTAV ODVODNJE CENTAR (90 % otpadnih i oborinskih voda Grada Zadra)

    - uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Centar - UPOV CENTAR - (II stupanj pročišćavanja otpadnih voda)

    - podmorski ispust Centar

    - kišni preljev Kolovare

    - retencijski bazen kod kolodvora

    - crpna postaja Arbansi II

    - crpna postaja Foša

    - crpna postaja Poluotok

    - crpna postaja Jazine

    - crpna postaja Brodarica I

    - crpna postaja Brodarica II

    - crpna postaja Voštarnica I

    - crpna postaja Voštarnica II

    - crpna postaja Maslina

 

SUSTAV ODVODNJE BORIK (10 % otpadnih i oborinskih voda Grada Zadra)

    - uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Borik - UPOV BORIK - (I stupanj pročišćavanja otpadnih voda)

    - podmorski ispust Borik

    - crpna postaja Borik

    - crpna postaja UPOV Borik

    - crpna postaja Zgon

    - crpna postaja Zgon I

 

 

 

SITUACIJA JUČER - DO 1995 godine

 

Stanovnici Zadra već u vrijeme prvog tisućljeća nove ere shvaćaju potrebu rješenja otpadnih voda. Na djelu oko Foruma izgrađivani su kanali do mora za odvodnju otpadnih voda sa popločanih dijelova grada, krovova i sl. Tijekom 18. stoljeća već je postojala mreža otpadnih kanala poprečno po Poluotoku koji su koristili pad terena do mora, djelom prema otvorenijem moru Zadarskog zaljeva, djelom prema uvali Jazine.

 

Širenjem grada izvan Poluotoka zadržava se način gradnje mreže odvodnje od viših dijelova prema najbližem moru (Relja, Voštarnica). Nažalost, taj način gradnje zadržan je i za vrijeme Jugoslavije, što je uzrokovalo zagađenje mora do mjere izumiranja, naročito u zatvorenom akvatoriju uvale Jazine.  Sustav odvodnje sa duž obalnim kolektorima, crpnim postajama, uređajima za pročišćavanje otpadnih voda i dugačkim podmorskim ispustima započeo se graditi tek po dovršenju ratnih zbivanja, dakle poslije 1995. godine. Zadaća sustava je prikupiti sve otpadne vode užih dijelova grada, kolektorima ih sprovesti do crpnih postaja iz kojih se jakim crpkama transportiraju na kolektore srednje zone i dalje do uređaja za pročišćavanje i podmorskih ispusta.

 

Uslijed nekontroliranog ispusta fekalija u more dolazi do uništavanja akvatorija uvale Jazine, iz koje se širi nesnosni smrad. Preko 100 divljih ispusta u more na različitim lokacijama uz obalu.

 

Praćenje zagađenja zadarskog akvatorija iz 1989 godine. Šest točaka ne odgovara za kupanje.

 

 

 

 

 

 

Od 1995. godine do danas izgrađena je mreža kolektora (sakupljača) duž sjeverne obale uvale Jazine, duž Kolovara do bolnice, uz Marinu, Obalom kneza Trpimira, od Doma starih do Maraske, na Punta Miku, kod Jedriličarskog itd... Kolektori imaju ulijevna mjesta prikupljenih otpadnih voda u crpnoj postaji "Borik" kod Omladinskog hotela, crpnoj postaji "Brodarica I" kod Caffe Marex-a, crpnoj postaji "Brodarica II" kod Maraske, crpnoj postaji "Voštarnica I" u parku Vruljice, crpnoj postaji "Voštarnica II" kod kavane Branimir, crpnoj postaji "Jazine" na parkingu u dnu uvale Jazine, crpnoj postaji "Arbanasi II" kod uvale Bregdetti, crpnih postaja "Foša" i "Poluotok" na rivi, te postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda "Centar" i "Borik".

 

Crpne postaje dijelom pročišćavaju otpadne vode (mehanički - fina rešetka) i prebacuju na daljnje čišćenje (na uređaje za pročišćavanje otpadnih voda "Centar" i "Borik") i u konačnosti na duge podmorske ispuste "Centar", "Borik" i "Kolovare". Otpadne vode koje su prošle kroz cijeli sustav pročišćavanja ispuštaju se na točno projektiranim podmorskim točkama, gdje su pogodne struje i dubine mora i više nisu opasne po čovjeka i okoliš.

 

Trenutno je izgrađeno cca 150 km cjevovoda, 12 crpnih postaja, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda "Centar", uređaj za pročišćavanje otpadnih voda "Borik", podmorski ispust "Centar", "Borik" i "Kolovare".  Slijedi izgradnja sekundarne mreže odvodnje po udaljenim četvrtima grada, koja će svesti na ovu već izgrađenu osnovicu.

 

Sustav odvodnje otpadnih voda jedan je od vrlo važnih pretpostavki zaštite ljudi, životinjskog i biljnog svijeta te okoliša. Normativi EU, kojoj ćemo se uskoro pridružiti, propisuju upravo takve sustave, a s obzirom na gospodarstvo i turizam, razvoj bez istog je nemoguć. Zadar je pilot projekt u sklopu Jadranskog projekta zaštite Jadrana od zagađivanja s kopna, što znači da je dosada izgrađeno i planirano na najvišem nivou te će služiti kao primjer drugim gradovima, koji su u nižem stupnju izgrađenosti.

 

Slijedom navedenog 2009. godine sve otpadne vode grada Zadra, prikupljene u sustav odvodnje otpadnih voda, se potpuno pročišćene ispuštaju u more kontroliranim dugačkim podmorskim ispustima (1503 m - "Borik" i 2000 m  - "Centar")

 

Ocjene kakvoče mora - 2011 godina - Ministarstvo okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH

 

 

To je prvi grad na Jadranu (ne samo u Hrvatskoj) sa potpunim pročišćavanjem otpadnih voda, čime smo se velikim slovima upisali u ekološku kartu svijeta. Dosadašnje Plave zastave na plaži Borik i u Marini Zadar, koje znače vrhunsku kvalitetu mora i zraka zatražuju se i za sve ostale gradske plaže, turistički vodiči obuhvaćaju i tu informaciju u promidžbi regije, nautički turizam, marikultura, ribarske i druge grane gospodarstva imaju  bolje preduvjete za razvoj, a najveću korist bit će  i imaju građani ovog drevnog i čistog grada.